Markantun de Dominis
Rabljanin Markantun de Dominis (Marcus Antonius de Dominis)-istaknuti crkveni pisac i ugledni fizičar. Nakon studija u Padovi postaje profesor matematike, retorike, logike i filozofije, a ističe se osobito u polju prirodnih znanosti. Zatim Dominis postaje biskup senjski, a nekoliko godina imenuje ga papa nadbiskupom splitskim (1602.-1615.). Njegove su ga kritički i oštroumno pisane rasprave dovele u konflikt s papinskom stolicom, što se u daljnjem toku sve više zaoštravalo.
Progonjen od inkvizicije pribjegao je Dominis iz Venecije u Švicarsku, a napokon našao sigurno utočište u Engleskoj, gdje su ga oduševljeno primili visoki predstavnici anglikanske crkve, znanstveni krugovi pa i sam engleski dvor. Već je 1617. godine objavio u Londonu svoje životno djelo „De Republica ecclesiastica“ (O crkvenoj državi), koje obuhvaća 10 knjiga. U svom traženju za pravim sadržajem kršćanskog nauka, podvrgnuo je Dominis strogoj kritici papinsku težnju za svjetovnom vlašću, kao nespojivu s kršćanskim vjerskim načelima. Djelo je bilo prevedeno na više jezika i izazvalo velike polemike u cijeloj Europi.
Još za vrijeme dok je bio nadbiskup splitski Dalmatinci su pružili otpor krivovjerniku pa je, nazivajući ga heretikom u svojem djelu Korabljica, fra Andrija Kačić Miošić napisao sljedeće:
“Bihu mnogi ovoga vika odmetnici, ma su svi ili u svemu ili u komu dilu, naslidovali Lutera i Kalvina. Biše ovoga vika Antun Dominis, arcibiskup od Splita, koji učaše da papa nejma veće oblasti od biskupa. Ali ovo je slava i dika Dalmacije, a najveće grada Splita, jer se ne nađe nitko koji bi mu virovao, pače jedan pop od klera splitskoga, kad rečeni arcibiskup neharno pripovidaše, ovako mu odgovori: ‘Lažeš u glavu tvoju!’ “
U vrijeme kada se papa Grgur XV, Dominisov školski kolega, popeo na papinsko prijestolje, vratio se Dominis 1622. godine u Italiju i pomirio se s Vatikanom. No, nakon smrti ovoga pape bio je zatvoren 1624. u Anđeosku tvrđavu, gdje je iste godine i umro. Nakon završenog procesa što ga je inkvizicija vodila proziv njega, Dominis je proglašen heretikom i njegovo je tijelo s mnoštvom njegovih spisa javno spaljeno na trgu Campo del fiore u Rimu.
Znanstvena postignuća
Plod Dominisovih znanstvenih studija je ono koje se odnosi na rastavljanje svjetlosti, a bio je i među prvima koji su izmjenu plime i oseke svodili na djelovanje Mjeseca. Kasnije je i Newton pohvalio Dominisa zbog znanstvenih postignuća.
Za kraj napomena: Dominis nije proglašen heretikom i nakon smrti spaljen zbog znanstvenih doprinosa, već krivovjernog odnosa prema papi. I nije spaljen živ, kako neki misle, već nakon smrti.
