Bitka kod Lepanta i Rabljani

Najveća pomorska bitka ikad-Bitka kod Lepanta-održana je 7. listopada 1571. godine. Snage Svete lige brojale su 150 galija Mletačke Republike, 79 španjolskih, 12 galija Papinske države, genovsko brodovlje i snage malteških vitezova (točnije Suvereni viteški malteški red).  U njoj je sudjelovalo i sedam kršćanskih galija sa; Kotora, Trogira, Hvara, Krka, Cresa, Šibenika i Raba. Cilj je bio suzbiti moć Osmanskog Carstva na Sredozemlju.

Razlog zašto je Europa spašena zove se Nikola Spalato, jedan od barem tri najznačajnija Rabljanina, odnosno rapska plemića. Druga dvojica su iz obitelji Dominis. Naime, Nikola je kao izviđač prvi uočio i dojavio glavnom zapovjedniku položaje turskih galija. On je, a to je potrebno istaknuti, bio u službi rapskog kapetana galije Ivana Dominisa. Nikola je u mirovini promaknut u čin pukovnika. Austrijski ga je car Rudolf imenovao Zlatnim vitezom, a primio je odlikovanje i španjolskog cara Filipa II. Zaboravljeni, a prebitni junak Lepantske bitke pokopan je u Kamporu u crkvi svetog Bernardina.

Obitelj Spalatin vjerojatno potječe iz Splita (Spalato-Spalatin) i jedna je od rijetkih plemićkih rapskih obitelji opstala do danas, no izvan otoka. Zanimljivo je kako su dva Spalatina bila biskupi. Prvi je Šimun, a drugi njegov nećak-Mihovil Matija Spalatin. Matija se istaknuo padom Mletačke Republike 1797. godine, odnosno godinu dana kasnije u Šibeniku gdje je obnašao dužnost biskupa. Naime, šibenski pučani pokrenuli su bunu protiv povlaštenog plemstva i zemljoposljednika, a također su ubili i francuskog konzula i njegovu suprugu. On je održao govor u kojemu je smirio pučane te su se povukli.